Lillian Bassman & Paul Himmel – dva zivota za fotografiju

Pod tim naslovom briljira aktualna privremena izlozba u beckom muzeju „Kunst Haus Wien“. Dva imena, dva zivota, spajaju se u ovoj izlozbi u jednu neobicnu umjetnicku simbiozu.

Rijetke su izlozbe koje na mene ostave tako dubok utisak i emocionalan dozivljaj, kao ova izlozba. Dvoje sjajnih umjetnika koji su u vrijeme vladavine konzervatizma, pokazali hrabrost u eksperimentiranju vezano za fotografiju, od motiva i modela, do procesa razvijanja.

Preko 77 godina ovo dvoje umjetnika bili su par, ali isto tako, u to vrijeme stvorili su svako od njih prepoznatljiv umjetnicki stil, koji bi se cak i danas mogao nazvati modernim.

Kada se procita njihova biografija, odgleda intervju koji je sa njima obavila  kustos ove izlozbe, Brigitte Woischnik, i kada elegancija (velikim dijelom vintage prints) i stilska sigurnost fotografija ucine svoje, svakog posjetioca ove izlozbe obavije poseban, neopisiv veo umjetnicke snage kojom vlada ova izlozba.

Lillian Bassman(1917-2012) i Paul Himmel(1914-2009), djeca ruskih i ukrajinskih emigranata u Sjedinjenim Americkim Drzavama, upoznali su se kada je ona imala sest, a on devet godina. Njihovi putevi su se opet ukrstili deset godina kasnije, otkada su postali nerazdvojni, a njihovi roditelji liberalnih shvatanja, dopustili su im vec u tom ranom dobu da zive zajedno.

Dok je Lillian studirala umjetnost i radila kao nagi model, Paul je radio kao profesor, a u slobodno vrijeme bavio se fotografijom. Poceo je raditi kao modni fotograf za razne americke modne magazine, ali njega je u fotografiji zapravo uvijek interesovao pokret (Lillian u jednom intervjuu: „Paul se bavio modnom fotografijom da bi nas prehranio, a ja sam se bavila modnom fotografijom jer samo to voljela“). Tako je u povijesti fotografije ostavio traga serijom fotografija New York City Ballet, u razdoblju od 1951-1952 godine, u kojima ples nije prikazan u mirujucim, staticnim slikama, vec su ti trenuci uhvaceni u tecnim studijima pokreta. Nakon neshvacenih, eksperimentalnih fotografija , koje su u to vrijeme bile daleko ispred svog vremena, Paul se pocinje uspjesno baviti psihologijom. Kao fotografa, veliku slavu mu je donijelo i sudjelovanje u najposjecenijoj putujucoj izlozbi svih vremena, „Family of Man“, u kojoj je bio zapazen sa 3 fotografije,a jedna od njih, „Botticelli Girl“, nalazila se i na pozivnici za prvu izlozbu iz polaznog Museum of Modern Art u New Yorku.

Paul Himmel

Paul Himmel

Lillian Bassman. Njezine slike su me posebno dojmile na ovoj izlozbi. Kao modni fotograf, razlikovala se u to vrijeme od svih svojih kolega. Za vizualizaciju njene idealne zene, ona daje prednost modelima duguljastih udova i labudjeg izgleda – one su za nju predstavljale ikonu zenstvenosti. Nadalje, kroz eksperimentalne procese u razvijanju filmova, koristeci u tom procesu cetkicu i boje, uspjela je u svoje fotografije pretociti i jednu vrstu  slikarskog dozivljaja.

Za vrijeme svog rada kao umjetnicki direktor u Harper`s Bazaaru, obiljezila je razdoblje 40- tih svojim jedinstvenim, bezvremenim stilom.

„Ono sto ona radi, ima, najkrace receno, magicnu snagu. U povijesti fotografije, nikome drugome nije uspjelo onaj trenutak koji ostavlja bez daha, a to je momenat izmedu nastajanja stvari i njihovo nestajanje, uciniti vidljivim“, rekao je jednom prilikom Richard Avedon, kojemu je Lillian Bassman pomogla ostvariti se u svijetu fotografije.

Njene radove otkrili su 90-tih godina umjetnicki direktori i  modni dizajneri poput Johna Galliana i angazovali je za modna snimanja, iako je tada imala nesto vise od sedamdeset godina.

Lillian Bassman

Ovo je samo dio impresija sa ove izlozbe, kao i veoma sazete crtice iz biografija ovo dvoje umjetnika, koji su me nevjerovatnom brzinom kroz svoje neobicno kreativno stvaralastvo, ucinili njihovim velikim obozavaocem.

slike preuzete sa:

http://www.kunsthauswien.com/de/ausstellungen/aktuell

Blogerska gastro igrica

Posto sam ovih dana provodila puno vremena u kuhinji, trudeci se najbolje moguce ugostiti moja dva gosta iz Srbije i prakticno se bavila temom koju mi je draga Negoslava zadala u gastro igrici, mislim da mi je opravdano sto se tek sada javljam sa odgovorima.

Zapravo se vrlo rado odazivam ovom pozivu  sa temom kulinarstva, jer vrlo rado i cesto kuvam i volim da isprobavam nove recepte, pa se mnogi razgovori sa mojim prijateljicama i clanovima uze i sire porodice vrte oko te teme.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

I evo ih, Negoslavina pitanja, moji odgovori 🙂 :

  1. Kolika je vaša zbirka začina i koje najčešće koristite?

Kako je rastao moj staz domacice, tako je i zbirka mojih zacina rasla. U pocetku su to bili samo so, biber, vegeta i mljevena paprika. U medjuvremenu sam, pokusavajuci spremati neka jela koja koja nisu tipicna za nase podneblje, morala koristiti i neke druge zacine. Posto postoje neka pisana i nepisana pravila, koji se zacini koriste uz koju namirnicu, tako sam, eksperimentirajuci i slusajuci savjete drugih domacica pocela koristiti kim, majoran, curry, kurkuma, lovor, piment, oregano, ruzmarin, timijan, muskatni orascic, karanfilic… I svjeze biljke naravno korisim kao zacin, petrusin, bosiljak, vlasac, mirodjija…

VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100

2. Jeste li probali tartar biftek i jeste li ga spremali?
Nisam, ni probala ni spremala, jer mi se na sam pogled ne svidja – termicki neobradjeno meso, nije po mom ukusu.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
3. Da li više verujete receptima sa blogova ili onima koje dobijate od prijateljica?
Naravno, prije bloga, vjerni savjetodavci su bile prijateljice, a otkako otkrih blogove, jednako tako su i ti recepti vrijedni moga povjerenja.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
4. Koja su jela najzastupljenija u vašoj kuhinji leti, a koja zimi?
Ljeti, naravno, vjerujem kao i vecina ljudi, koristim sto vise svjezeg povrca, prije svega salate od sezonskog povrca. Najdraza mi je ljeti od paradajza, takozvana „sopska“. Zimi pasulj, kuvani kiseli kupus, razne pite, sarma, hocu reci, tipicna balkanska kuhinja. Mada, ima tu nekih supa od povrca, becke snicle, pasta na razne nacine itd.
VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100
5. Kako pripremate jelovnik za svečane ručkove, slavlja i za veći broj gostiju?
Ne znam o cemu to ovisi, ali nekad kompletan meni smislim za cas, a nekada se ubih razmisljajuci sta da iskombiniram, sta da spremim. Mislim da je sastavljanje jelovnika tezi dio posla, nego samo kuvanje.
VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100
6. Imate li neki standardni jelovnik i u kojim prilikama i za koje goste se njega latite?
Nemam standardni jelovnik. Ako se radi o cestim gostima, onda pokusavam uvijek spremiti nesto novo ,drugacije. Ali najcesce sljedecim redoslijedom:  meza(to mora biti kod moga Zaplanjca, inace to u mom kraju nije obicaj), supa – pileca, govedja, od tikve  ili kremasta od nekog povrca, neko jelo sa mesom – uz to obavezno prilozi i razne salate, proja ili zaplanjska banica, kolaci. Nekada, kada sam bas „u elementu“ za kuvanje, tesko mogu da se oduprem a da ne spremim po mnogo vise jela, kao sto gore spomenuh, zelim svoje goste sto bolje da ugostim i da se kod mene osjecaju dobrodosli 🙂 .
VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100
7. Šta obično spremate (ili biste spremali) kada imate strance na ručku-večeri-u gostima?
To su mi najdrazi gosti, pravo je zadovoljstvo pozvati ih na rucak/veceru, jer tada spremam nase balkanske specijalitete. Tada se osjecam kao ambasador nase kuhinje/zemlje, pa se trudim pokazati se u najboljem svjetlu, a njihove pozitivne reakcije i odusevljenje, ne mogu opisati rijecima, i prija…:) I  u tim prilikama ne smije da fali zaplanjska banica, a moram spomenuti, iako nije jelo, da je svekrova sljivovica iz Zaplanja glavna zvijezda, zasjeni sva moja jela pohvalama 🙂
67385_260598240741030_1658862462_n
8. Postoji li jelo, kolač, pecivo… koje ne uspevate da napravite?
Pokusala sam jednom napraviti jednu tortu, u koju, pored kore od tijesta i krema, ide i jedna kora od karamela. Recept mi je dala jedna dobra prijateljica, super majstor za kolace i torte – za nju to nije bio problem, ja sam 3 puta pravila karamel i 3 puta bacila. A tek tulumbe, nikako mi ne idu od ruke.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
9. Da učestvujete na takmičenju za najukusnije jelo od samo četiri namirnice po svom izboru, šta biste skuvali?
Prvo sto mi je palo na pamet kada sam procitala pitanje je zaplanjska przenija sa kiselom paprikom iz tursije. Potrebni su luk, svjeze svinjsko meso, paprika iz tursije i mljevena paprika.
VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100
10.Vaš izbor između – kafe i čaja, kolača i voćke, sladoleda i čokolade, mesa i ribe, cezar salate i pice, boze i gaziranog soka, piva i vina?
Kafa, kolac, cokolada, riba, cezar salata, vino.
VLUU L100, M100  / Samsung L100, M100
11.Za koju poslasticu biste dali i poslednji dinar?
Tesko mi je izdvojiti bilo kakvu poslasticu, volim sve torte i kolace 😉
Jastucici od spinata 2
Iako se ovom prilikom ne mogu drzati pravila igre, tj .da smislim 11 pitanja i nominujem 11 blogera, drago mi je sto sam bila dio ove igrice, hvala Negoslava 🙂 i izvini zbog zakasnjenja 😉

Festival svjetlosti u Moskvi

Ne prodje neki vikend, a da moj brat, koji vec par godina zivi u Moskvi, ta dva dana ne iskoristi kako bi se sto bolje upoznao sa ruskom kulturom i znamenitostima, kojim ova zemlja obiluje.

Ljubav prema jednoj carobnoj Ruskinji, koju prate svi najbolji epiteti, prenijela se, sto se dalo primijetiti vec od prvog dana njegovog boravka tamo, i na zemlju u koju ga je ta ljubav dovela. Sa puno divljenja o ljepotama i iskrenog postovanja prema svemu sto ta zemlja pruza, kako svojim stanovnicima tako i svima onima koji tu zemlju posjecuju kao turisti, moj brat me redovno izvjestava i salje slike sa mjesta koje je posjetio.

Prosle zime su me zacarale bajkovite slike i bozicna atmosfera u Moskvi – kopije bozicnih vasara iz raznih zemalja, izmedju ostalog i potpuno identican becki Christkindlmarkt.

A da je Moskva grad cija se kulturna ponuda ne odnosi samo na stare majstore i klasicnu umjetnost, pokazalo se na nedavnom odrzanom cetvrtom medjunarodnom festivalu svjetla pod nazivom „Krug svjetlosti“.

Na tom festivalu su se posjetioci mogli uvjeriti, da za stvaranje sarene slike nisu uvijek potrebni samo boje i kistovi, vec se to moze uciniti i uz pomoc svjetla. Tehnika je toliko napredovala, da se sire i vizualne mogucnosti u umjetnosti. Moglo bi se reci, da je rasvjeta jedna od najbrze rastucih zanrova savremene umjetnosti.

Moj brat i njegova zena su tom prilikom uzivali u fantasticnim svjetlosnim i laser instalacijama.

Kao platno za svjetlosne slike, posluzio je izmedju ostalog, i Bolschoi teatar, gdje je u sklopu programa, nastupila i publiku pozdravila ruska operska pjevacica Lybov Kazarnovskya.

Nudile su se, kako mi je moj brat pricao, i radionice za sve one koji su se htjeli upoznati sa rasvjetnom tehnikom i oprobati se u stvaranju carobnih svjetlosnih slika.

Djelic te atmosfere da se osjetiti u slijedecih par slika:

IMG_3079

IMG_3080

IMG_3083

IMG_3088

IMG_3090

IMG_3091

 „Lybov Kazarnovskya na Krugu svjetla“ :

http://www.gazeta.ru/culture/video/lyubov_kazarnovskaya_v_kruge_sveta.shtml