Naidje meni ponekad neki kreativni val, neka blic ideja, iznenada i neplanirano.
Oduvijek sam voljela crtati i ne smatram sebe narocito talentovanom, ali uzivam dok slikam, crtam ili dok pravim neki ukras. Kreativnost mi je bila vjerni pratilac jos od djetinjstva pa do danasnjih dana. Igrom slucaja, moje radno mjesto odise kreativnoscu na svakom uglu, na svakom koraku.
Zato me ponekad i ne cudi sto me neka kreativna ideja pronadje na neobicne nacine.
Tako je bilo i kada je moj muz u vikendici pokusao prefarbati dvoja stara vrata. Nije mu uspjelo prekriti neravnine I neke rupice koje su se na njima nalazile pa ih je dlucio zamijeniti novima.
I bas u tom trenutku kada mi je to saopstio, dosla mi je ideja da ukrasim ta vrata nekim crtezom, koji bi sarenilom boja prekrio sve te neravnine i rupe od raznih srafova.
Nisu to bila prva vrata kojima smo dosadno bjelilo zamijenili sarenim bojama. Ulazna vrata stana u kojem smo prije zivjeli, obojali smo sarenim kockicama sa unutrasnje strane I tako razbili monotoniju predsoblja koja je vladala zbog bijelih zidova I bijelih plocica.
Motiv za vrata od wc-a u vikendici sinuo mi je brzinom munje. Pocela sam da radim skice, prepravljala dok nisam dosla do zadovoljavajuceg rezultata. Moj najmladji sin odusevljeno je prihvatio tu ideju. I posto voli da crta i slika, trazio je da sudjeluje u ukrasavanju vrata. Dopustila sam mu da vrata sa vanjske strane dopuni sa nekim detaljima kada ja budem gotova, a obecala sam mu i da ce unutrasnju stranu tih vrata smjeti kompletno sam da oslika. To ga je mnogo obradovalo.
Nakon nekon vremena, dosla su i druga vrata na red. Motiv je jako neobican, ni sama ne znam kako je ta kombinacija u mojoj glavi nastala, samo znam da sam tu ideju odlucila slijediti. Opet skice na papiricima do zadovoljavajuce verzije.
Bilo nam je zabavno tog vikenda, meni i sincicu. Naizmjenicno smo fotografisali jedno drugo, za uspomenu. Dok sam ja oslikavala druga vrata, on je bez skice, onako djecji slobodno, oslikavao druga vrata. Bila sam radoznala kako ce njegova vrata ispasti. Po ko zna koji put vec, dokazao mi je i tada moj mali umjetnik da ima talenat za kombinaciju boja i formi.
Sada su nasa vrata ljepsa i vrijednija, a ponekad se osjecamo kao u bajci, dok nas ove figure sa vrata promatraju, veseli i nasmijani.
Jedva cekam da me vila maste opet zagolica i sapne novu ideju. Iznenada I bez najave.
Picasso: „Cijeli zivot sam proveo uceci crtati kao dijete“ /„Svako dijete je umjetnik. Teskoca je ostati dijete kada odrastes.“
bravo, majstorice
a za malog majstora?
svaka čast i njemu- ovo majstorice se odnosi i na to da si uspela i njega da animiras
🙂
Bravo… E, ovo je post za koji se neko pomučio… 🙂 Svaka čast…
Slatke muke 😉 ! Hvala 🙂 !
Sjajno!
Hvala 🙂 !
Baš super izgleda! 🙂
Hvala 🙂 !
Bravo!
Hvala 🙂